Home / Sve vijesti / Ekonomija / FZO RS ne odustaje od najskupljeg IT sistema u regionu

FZO RS ne odustaje od najskupljeg IT sistema u regionu

-Raspisan ubijedljivo najskuplji tender za izradu IZIS-a u regionu, težak 23 miliona KM
-FZO RS: Ponude mogu biti niže
-Vukajlović: Ponude će sigurno biti niže, ali za simboličan iznos
-Srbija na ovaj projekat potrošila 5,8 miliona KM, Makedonija – 10 miliona KM

BANJALUKA – Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske definitivno neće mijenjati vrijednost tendera za izradu elektronskog zdravstvenog kartona i knjižice teškog 23 miliona KM, pa će Republika Srpska imati najskuplji integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) u regionu, saznaje portal CAPITAL.

Povezana slika

U FZO RS ovo pravdaju studijom ekonomske opravdanosti, koju je uradio Ekonomski institut RS, a koja je pokazala da je okvirna maksimalna vrijednost projekta upravo 23 miliona KM.

„Tačan iznos biće poznat po okončanju postupka i u zavisnostni od pristiglih ponuda, koje mogu biti niže od ove cifre“, navode u FZO RS. , iako je poznato da ponude za javne nabavke gotovo nikada nisu drastično niže od maksimalno određene vrijednosti projekta.

Da ovo „tendersko pravilo“ zaista važi potvrdio je za CAPITAL i Igor Vukajlović iz Udruženja građana „Tender“, koji kaže da će ponude za izradu IZIS-a sigurno biti niže, ali za simboličan iznos.

„Ponude budu niže, ali to je neznatno smanjenje, pogotovo gdje su naštimane tehničke specifikacije. Slična je situacija bila prilikom raspisivanja tendera za nabavku uniformi službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Ponude idu simbolično ispod procijenjene vrijednosti, ako se zna da postoji samo jedan ponuđač. On svakako neće drastično umanjivati svoju zaradu. Ponuda obično ide do 1.000 KM niža“, kazao je Vukajlović.

Tenderom prekšili Zakon o javnim nabavkama

Inače, FZO RS prekršio je Zakon o javnim nabavkama prilikom raspisivanja ovog tendera, jer je postavljenim uslovima favorizovao samo jednog ponuđača, o čemu je CAPITAL nedavno pisao.

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH prihvatila je žalbu koju je još prije skoro dva mjeseca uložila sarajevska firma „Xsenon forte“, a koja je ukazala na nezakonitosti.

Iako je FZO, kako stoji u obrazloženju prihvaćene žalbe, u avgustu priznao da pojedini dijelovi dokumentacije upućuju na klasifikacije samo jednog proizvođača – „Infineon“ i izmijenio te dijelove, „Xenon forte“ je potom ponovo ukazao da promjene nisu bile u potpunosti sprovedene, što je Komisija za žalbe i prihvatila.

U Fondu napominju da novi tender neće biti raspisivan, jer postojeći nije poništen niti je Kancelarija za žalbe BiH naložila poništenje tendera.

https://i0.wp.com/asinfo.info/wp-content/uploads/2017/10/Cf_FRnVWwAIU0iw.jpg?resize=420%2C291„Kancelarija za žalbe BiH je samo jednu žalbu vratila na ponovno razmatranje Fondu zdravstvenog osiguranja RS. Dalje aktivnosti u vezi sa ovim tenderom će se sprovoditi u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH“, ističu.

Jedna od najskupljih tenderskih priča u posljednje vrijeme u RS tako se nastavlja, a javnost i dalje špekuliše da je ovaj posao namijenjen upravo kompaniji „Prointer ITSS“ te da je tenderska dokumentacija prilagođena njenim karakteristikama.

Srbiju IZIS koštao četiri puta manje

Javna nabavka teška 23 miliona KM, namijenjena izradi sistema za oko milion osiguranih građana,  postavlja mnoga pitanja pa i ono kako je moguće da je Srbiju istovjetan projekat koštao četiri puta manje. Za 6,8 miliona osiguranih u Srbiji, sistem je plaćen 5,8 miliona KM.

FZO RS namjerava da kupi 3.000 novih računara, ali i softver kartice i čitače. Srbija je, primjera radi, 2015. godine umrežila 800 računara, a kako su zdravstvene ustanove većinom bile opremljene računarima, dokupljeno je samo njih 500.

S druge strane, Srbija je svoj projekat prepisala od Makedonije, koja je formirala IZIS sa 2.500 računara, ili 500 manje nego što to planira FZO RS. Ovu državu projekat sa istim karticama je koštao oko 10 miliona KM, a nije dao nikakve rezultate.

Ipak, famozna studija ekonomske opravdanosti utvrdila je da glavninu troškova IZIS-a čini softver, uključujući i izradu i personalizaciju kartica za korisnike aplikacije i zdravstvene osiguranike.

“Personalizacija kartica je dio softverskog rješenja, tako da je njegov neodvojiv dio. Nešto manje od 20 odsto je učešće hardverskih komponenti, a njihova nabavka se ne može odvojiti od nabavke softvera zbog budućih garancija na funkcionisanje čitavog sistema i održavanja IZIS-a”, objasnili su u FZO.

CAPITAL: Žana Gauk

Ključne riječi:&nbsp&nbsp, , , , , ,

Izvor

Ostavite odgovor