Kada se pomene reč holesterol, obično svi pomisle na negativni uticaj holesterola i njegovog postojanja. Međutim, mnogi od nas ne znaju da se holesterol prirodno stvara u telu čoveka i ima svoje funkcije. Holesterol se stvara u jetri i kori nadbubrežnih žlezda, odakle se transportuje putem krvotoka do organa kojima je potreban. Njegova glavna uloga jeste stvaranje i građenje membrana ćelija, polnih i drugih hormona, tkiva itd. Pored toga preko holesterola vrši se transport vitamina kao što su vitamin D, K, A i E. Takođe, holesterol učestvuje u izgradnji nervnih ćelija i neurotransmitera koji su odgovorni za prenošenje nervnih impulsa.
Naravno, povećan nivo lošeg holesterola može da prouzrokuje mnoge probleme. Više o tome kako ga sniziti prirodnim putem, pročitajte na sajtu Probotanic.
Stvaranje holesterola
Većina holesterola, odnosno oko 2/3 stvara se u telu čoveka, dok se samo 1/3 unuosi putem ishrane. Otprilike, dnevno se u telu čoveka stovri između 800 i 900mg holesterola. Holesterol se najviše stvar u jetri čoveka, ali pored toga stvara se i u crevima i nadbubrežnim žlezdama. Putem krvi se odatle transportuje do ćelija i organa kojima je potreban za stvaranje. U transportu mu pomažu proteini, za koje se vezuje gradeći lipoproteine niske i visoke gustine. Lipoproteini niske gustine predstavljaju LDL odnosno loš holesterol. Lipoproteini visoke gustine nazivaju se još i HDL odnosno dobar holesterol. Postoje i lipoproteini sa najmanjom gustinom, poznati pod nazivom holomikrone. Višak holesterola izbacuje se putem žuči, mokraće, kože ili putem mleka kod žena koje doje.
Dobar i loš holesterol
Dobar ili HDL holesterol ima svoju funkciju odnosno služi za smanjenje lošeg holesterola i uklanjanje LDL holesterola nakupljenog na zidovima krvnih sudova. Time se sprečavaju bolesti kao što je ateroskleroza, srčani i moždani udar, koji se češće javljaju kod muđkaraca zbog uticaja hormona.
Loš holesterol, kao što je navedeno se stvara na zidovima krvnih sudova, smanjujući njihovu prohodnost i elastičnost. Tada se stvara aatroskleroza koja za posledicu ima pojavu moždanog ili srčanog dara. Kod većine ljudi, okko 70% holesterola prenosi se preko LDL-a.
Kod zdravih osoba, oko 70% holesterola u krvi se prenosi putem LDL.
Pri analizi holesterola, uzimaju se vrednosti iz krvotoka. Tumačenjem analiza i vrednosti holesterola stiče se uvid u vrednosti dobrog i lošeg holesterola. Ukoliko je nivo lošeg holesterola viši u odnosu na dobar, šanse za pojavu oboljenja su veće i do deset puta. Ukoliko je loš holesterol niži u odnosu na vrednosti dobrog holesterola, šanse za pojavu rizika su manje ili ne postoje. Ono što je važno jeste da i ukoliko je nivo lošeg holesterola nizak isto kao i nivo dobrog, šanse za rizikom postoje.
Lečenje holesterola
Kako bi se izbegle velike posledice holesterola, kao što su atroskleroza, tromb, srčani i moždani udar, potrebno je sniziti njegove vrenosti u krvi. Snižavanje holesterola vrši se putem ishrane i regulisanjem telesne mase i krvng pritiska. Takođe, za ove potrebe treba izbaciti i druge uticajne faktore kao što su stres i pušenje. Iako je poznato da se holesterol može prenosti genetskim putem, potrebno je sve faktore isključiti kako se predispozicija ne bi ispoljila. Ukoliko se već ispolji, treba delovati takođe na spoljne faktore koji dodatno doprinose njegovoj povišenoj vrednosti u krvi.
U svakom slučaju, da bi se holesterol iskorenio potrebno je lečiti uzrok a ne posledicu. Iz tog razloga preporučuju se određene mere kao što su redovna fizička aktivnost, promena režima ishrane – povećan unos vlakana, voća i povrća, izbegavanje masnih namirnica, mesa i mesnih prerađevina, punomasnog mleka i mlečnih proizvoda, upotreba slatkiša, alkohola i cigareta, potpuno izbacivanje stresa.
Ukoliko se uoči i leči na vreme, holesterol neće ostaviti dublje posledice, dok se izbegavanjem lečenja i ignorisanjem simptoma pogoduje stvaranju težih bolesti i zdravstvenih posledica koje mogu biti opasne po život. Potrebno je analizirati vrednosti holesterola jednom godišnje, dok kod osoba kod kojih postoje predisponirajući faktori to treba činiti i češće.
RSS