Postoji veliki broj oboljenja vratnog dela kičmenog stuba. Diskus hernija i spondiloza predstavljaju dva najučestalija oboljenja ovog dela kičme. Nivoi kod kojih se najčešće beleži cervikalna diskus hernija su pršljenovi C5-C6 i C6-C7. Reč je o degenerativnom oboljenju kičmenog stuba tj. jednog segmenta kompleksnog procesa njegove degeneracije. Za 50% učestalija u nivou C6-C7, u odnosu na nivo C5-C6 kod koga učestalost iznosi oko 20%. Važno je napomenuti da je najznačajniji uzrok nastanka vratne diskus hernije zapravo velika pokretljivost ovog dela kičme, ali i izražene degenerativne promene. Za razliku od lumbalnog dela kod kog je opterećenje glavni uzročnik.
Simptomi cervikalne diskus hernije
Jedan od glavnih simptoma cervikalne diskus hernije je bol u vratu. On se može reflektovati i širiti u jednu ruku, rame i/ili glavu, posebno u potiljačnom delu glave. Trećina pacijenata se žali na glavobolju uzrokovanu ovom vrstom diskus hernije i ona se naziva cervikogena glavobolja (odlikuje je tišteći i podmukao bol koji provokaciju nalazi u pokretanju vrata). Isto tako može doći do izostanka širenja bola u navedena područja. Peckanje, slabost, neurološki deficit, osećaj utrnulosti mogu biti simptomi koji se javljaju kod uznapredovale vratne diskus hernije. Pacijenti sa ovim oboljenjem kičme se neretko žale i na nestabilnost i vrtoglavicu, koja je posebno izražena nakon određenih pokreta. Može se javiti i propratna bol u mišćima pomenutog dela tela. Svi simptomi mogu nastupiti naglo ili vremenom postajati sve izraženiji, ukoliko pacijent zanemaruje i ignoriše bol.
Dijagnostikovanje vratne diskus hernije
U većini slučajeva fizijatar ili neurolog samo na osnovu tegoba sa kojim se pacijent javlja uspostavlja pravu i valjanu dijagnozu, pre svega zbog karakteristične kliničke slike koja se vezuje za ovo oboljenje. Potvrđivanje dijagnoze vratne diksus hernije zahteva snimanje tog dela kičme: rentgenom, CT-om ili NMR-om. Posebno preciznu sliku daje skener i magnetna rezonanca sa kontrastom, kao i cervikalna mijelografija.
Lečenje
Terapija diskus hernije je u većini slučajeva konzervativna a u zavisnosti od tipa bolnog sindroma, tipa neurološkog deficita procenjuje se da li je moguće hirurško lečenje koje je retko. Neretko se desi da je neophodno mišljenje tima lekara, kao što su fizijatar, neurolog i neurohirurg. Uglavnom se pristupa konzervativnom lečenju koje pored medikamenata ili injekcija podrazumeva i vežbanje, kao i korišćenje sredstava za podršku kao što je nošenje čvrstog okovratnika (Šancova kragna). Pored edukovanja pacijenta o tome šta je preporučljivo i šta treba izbegavati, primenjuje se kineziterapija, fizikalna terapija, kao i akunpunktura, hiropraksija, akupresura itd. Uglavnom se pacijentima prepisuju i analgetici, lekovi za mišićnu relaksaciju, kao i nesteroidni antireumatici. Osnova bilo koje terapije jeste mirovanje. Operativni pristup je poslednja opcija i on se razmatra samo ukoliko sve navedene konzervativne tehnike ne „urode plodom“ tj. ne umanje bol. Cilj lečenja je otklanjanje bola i poboljšanje kvaliteta života pacijenata. Klinička praksa ukazuje da uspeh lečenja iznosi preko 90%.
Hiruško lečenje cervikalne diskus hernije
Operativno lečenje je retko. Do njega može doći samo ukoliko postoji nesnosan bol koji ne umanjuje primena ni jedne konzervativne metode. Slučajevi koji ne reaguju na lekove i kod kojih postoji motorni deficit ruke koji je manifestovan upadljivom paralizom mišića i parestezijama su kvalifikovani za hiruško lečenje vratne diskus hernije. Najjednostavnije rečeno ako je izuzetno narušen kvalitet života mora se pristupiti operaciji. Isto važi i u slučajevima kada je došlo do oštećenja kičmene moždine.
Radikulopatija i mijelopatija
Kao posledica vratne diskus hernije najčešće se javljaju: 1. Radikulopatija i 2. Mijelopatija.
Radikulopatija je oboljenje korenova oko kičmenih pršljenova. Može nastati i kao posledica spondiloze. Manifestuje se u vidu bola i trnjenja u rukama. Lokalizacija i reflektovanje bola mogu da navedu lekara na tačno mesto tj. segment kičmenog stuba u kome se javio problem.
Mijelopatija je uopšteni naziv za oboljenje omotača nervnih ćelija tzv. mijelina. Najčešće se javlja u vratnom delu kičmenog stuba. Uzrokovana je sužavanjem vratnog kičmenog kanala.
RSS