SARAJEVO – Na području bivše Jugoslavije se nakon proteklih sukoba još traga za oko 12.000 nestalih, od kojih je 4.000 još neidentifikovanih posmrtnih ostataka u kosturnicama i mrtvačnicama, izjavio je danas predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica Nikola Perišić.
“Samo u BiH se traži oko 7.000 nestalih i, bez institucijalne podrške, bilo bi nemoguće pronaći njihove posmrtne ostatke. Prošle godine smo u Hagu sa susjednim zemljama potpisali okvirni plan koji predviđa međusobno razumijevanje i poboljšanje procesa traženja nestalih lica”, naveo je Perišić.
Perišić je danas sa predsjednikom Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljkom Odalovićem potpisao radna pravila i procedure za realizaciju Protokola o saradnji u traženju nestalih između Vlade Srbije i Savjeta ministara u tehničkom mandatu.
Sa pomoćnikom ministra za boračka pitanja Hrvatske Stjepanom Sučićem, Perišić je potpisao pravila postupanja između Instituta i hrvatskog Ministarstva za boračka pitanja za sprovođenje Protokola o saradnji Vlade Hrvatske i Savjeta ministara u tehničkom mandatu.
Ovim radnim pravilima i procedurama bliže se uređuje postupak razmjene raspoloživih informacija i dokumentacije od značaja za rješavanja pitanja nestalih, kao i postupak utvrđivanja postojanja grobnica, procesa zajedničkih ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka, njihova primopredaja, izviđanja i zajedničkog obilježavanja i finansiranja svih aktivnosti.
“Značaj potpisivanja ovih sporazuma za nas je veliki. Nadam se da je to veći iskorak ka budućoj saradnji sa institucijama za traženje nestalih u Srbiji i Hrvatskoj”, rekao je Perišić.
Ističući da predstoji najteži posao, Perišić je izrazio nadu da je današnje potpisivanje značajan korak ka ostvarenju zajedničkog cilja – pronalasku nestalih.
Predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović je rekao da karakter sukoba koji se odvijao na ovim prostorima govori da se ovo pitanje ne može zaustaviti na granicama, te da se moraju naći mehanizmi da, radi porodica i žrtava, svi zajedno nesmetano rade.
On je naglasio da Srbija podržava bilateralnu saradnju sa svim zemljama u regionu po ovom pitanju, dodajući da je, uprkos svim problemima sa Prištinom, obezbijeđen mehanizam radne grupe kojoj predsjedava Međunarodni komitet Crvenog krsta.
“Porodice ne moraju da nas prepoznaju po identitetu, nisu previše opterećene odakle dolazimo, ali njihovi zahtevi su precizni i jasni, od nas traže odgovore šta je sa njihovim najmilijima. A svi smo za to da odgovorni za stradanje nedužnih budu procesuirani”, naglasio je Odalović.
On je naveo da je Srbija od 1991. do 1995. godine na svojoj teritoriji pronašla 481 tijelo nepoznatih lica koja su Savom i Dunavom dospjela na njenu teritoriju.
“Do sada smo uspeli identifikovati oko 300 tela, a oko 157 smo predali BiH, sa kojom razmenjujemo informacije, ali imamo i određene zahteve, pogotovo kada je u pitanju naših 97 državljana, koliko je trenutno u BiH. To su mahom vojnici koji su ubijeni u tuzlanskoj koloni i sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici. Naša saradnja traje već duže, a mi smo ovim protokolom samo uredili tu oblast”, rekao je Odalović.
Pomoćnik ministra za boračka pitanja Hrvatske Stjepan Sučić rekao je da Hrvatska traga za još 1.892 lica, ocijenivši da niz međudržavnih i međunarodnih sporazuma nisu donijeli veliki iskorak.
“Lako je doći i potpisivati određene sporazume i protokole, ali kada dođe vrijeme da se radi po njima, pojavljuju se razne prepreke. Pitanje nestalih lica je, prije svega, humanitarno i mora biti izdvojeno od svih drugih u saradnji Hrvatske sa BiH, a posebno sa Srbijom”, istakao je Sučić.
On je rekao da ni nakon današnjeg potpisivanja protokola ne očekuje ništa spektakularno, ako izostane dobra volja za rješavanje pitanja nestalih.
Sučić kaže da osjeća odgovornost prema članovima porodica nestalih koje imaju pravo na istinu i informacije, te zamjerio što danas niko od njih nije bio pozvan, dok jesu predstavnici međunarodnih organizacija i “neke ekselencije”.
Ceremoniji potpisivanja sporazuma i protokola danas je prisustvovao i ambasador Velike Britanije u BiH Metju Fild, koji je rekao da je traženje i identifikacija nestalih od ključnog značaja za sve, posebno one koji traže najmilije.
“Ovo je pitanje pravde i humanosti. Velika Britanija je traženje nestalih stavila na prvo mjesto na prošlogodišnjem samitu u Londonu. Mi nastavljamo da podržavamo Međunarodni institut za nestala lica, vlasti zemalja regiona i udruženja porodica”, rekao je Fild.
RSS