26.03.2022. / 15:30
SINGAPUR/PEKING – Kineski stav prema ratu u Ukrajini u narednim mjesecima izmijeniće iz temelja globalne tokove novca i trgovine, koji bi velikim dijelom mogli izaći iz sistema dolara, smatraju analitičari.
U februaru, malo prije nego što je u Ukrajinu poslao vojne trupe, ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je u Pekingu s domaćinom, kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, partnerstvo „bez ograničenja” i pojačanu saradnju nasuprot Zapadu.
Nakon početka invazije Peking je otklonio pozive zapadnih zemalja da osudi ono što Rusija naziva „specijalnom vojnom operacijom” i pozvao sve strane na suzdržanost.
Kinesko-ruska trgovinska razmjena porasla je prošle godine 35 odsto, na 146,9 milijardi dolara, pokazuju podaci kineske carine, a sankcije koje su Rusiju odvojile od zapadnih tržišta vjerojatno će pojačati taj trend.
Upitano o mogućim rizicima koje donosi eventualna pomoć Rusiji, kinesko ministarstvo inostranih poslova saopštilo je za Reuters: “Kina i Rusija nastaviće normalnu ekonomsku i trgovinsku suradnju u duhu uzajamnog poštovanja i jednakosti i na obostranu korist”.
Prvi izdanci
Rat u Ukrajini već je izazvao potres u globalnoj trgovini, koji je vidljiv u zabranama izvoza i problemima u nabavnim lancima, ističe Reuters.
Indonezija je zabranila izvoz ugljena, a egipatske kompanije ne smiju izvoziti biljna ulja.
Kupci pokušavaju naći zamjenu za ukrajinsku i rusku pšenicu, a poljoprivredi prijeti nestašica gnojiva, budući da je blokirana opskrba ruskom potašom, ključnim sastojkom.
Čini se da se nitko previše ne trudi popraviti globalizirani sistem trgovine, ali počeli su se pojavljivati prvi izdanci novog sistema u kojem će ruske sirovine i energenti završavati u Kini i Indiji dok će australski minerali i plin biti preusmjereni u Evropu.
“Svi gledaju”
Promjene su zapravo počele još nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, ističe Tom James iz singapurskog TradeFlow Capital Managementa.
„Rusija s Kinom već trguje u renminbijima”, objašnjava James, dodajući da banke mogu poslovati jedna s drugom i izvan globalnog sustava plaćanja SWIFT, iz kojeg je Rusija u međuvremenu isključena, a Peking bi mogao puno profitirati, doduše uz rizik.
Dvije zemlje nastoje smanjiti upotrebu dolara i Rusija je u prvoj polovini prošle godine nešto više od četvrtine uvoza iz Kine platila u juanima.
„Pritisak je trenutno vrlo velik”, rekao je jedan savjetnik kineske vlade, pod uslovom da ostane anoniman.
„Pragmatično je kupovati nešto nafte i plina od Rusije, ali svi vas gledaju. Ne želimo razljutiti Rusiju, ali teško je ne stati na stranu većine zemalja”, dodao je.
Sistem bez dolara?
Kineska razmjena s Rusijom pritom je znatno skromnija od trgovine s drugim zemljama. Tako je razmjena s EU-om u februaru dostigla 137 milijardi dolara, razmjena sa SAD-om 123,3 milijarde dolara, a razmjena s Rusijom samo 26,4 milijarde dolara.
Indija pak trenutno od Rusije kupuje vojnu opremu, a razmatra i nabavu jeftinije ruske nafte i, prema bankarskim izvorima, istražuje mogućnost stvaranja mehanizma za trgovinu u rupijama i rubljima.
Rusija je u međuvremenu poručila da “neprijateljskim zemljama”, koje su joj uvele sankcije, poput SAD-a, članica EU-a, Japana, Kanade i Britanije, naftu ubuduće naplaćivati u rubljima.
Predsjednik odbora ruskog parlamenta za energetiku izjavio je ove sedmice za BBC da će Rusija s Kinom trgovati u rubljima i juanima. Trgovina s Turskom biće u rubljima i lirama, rekao je Pavel Zavaljni.
Odluke u Kini, najvećem svjetskom izvozniku, mogle bi istisnuti ogromne tokove novca i robe iz sistema u kojem dominiraju dolari, što Peking pokušava već desetljećima, napominje Reuters.
“Nema povratka”
Wall Street Journal je prije nekoliko dana pisao da su Kina i Saudijska Arabija intenzivirale pregovore o trgovini naftom u juanima, a ne u dolarima, što bi mogao biti veliki pomak u nastojanjima da se juan promovira kao valuta za trgovinu i rezerve.
Reuters napominje da nije mogao potvrditi navode iz WSJ-ovog izvještaja.
“Kada ova kriza (i rat) završi, američki dolar trebao bi biti mnogo slabiji i manje zanimljiv, a renminbi puno jači”, smatra Zoltan Pozsar iz Credit Suissea, koji kinesku kupnju ruskih sirovina smatra “sistemskim pomakom”.
Diego Parrilla iz Quadriga Ingee misli drugačije, nagađa da će juan oslabiti jer će trgovina biti rascjepkana i Kina će printati sve više novca ili će se sve više zaduživati kako bi podržala svoju privredu.
„Stvari su se nepovratno promijenile – Rusija ide na istok, ne na zapad. Mislim da je globalizacija kakvu poznajemo završena, mi danas de-facto živimo u bipolarnom svijetu”, zaključio je Parrilla. Hina
Tagovi: kinarusijatrgovinski savez
RSS