Na Brčanskoj malti u Tuzli služen je pomen poginulim pripadnicima JNA ubijenim prije 32 godine u mučkom napadu muslimanskih snaga dok su se, po prethodnom dogovoru, mirno povlačili iz tuzlanske kasarne.
Prethodno su na mjestu stradanja na Brčanskoj malti položene bijele ruže i zapaljene svijeće.
Tokom skupa povodom obilježavanja 32 godine od zločina nad pripadnicima JNA u Tuzli i egzodusa srpskog naroda iz tuzlanske regije primjetno je bilo pojačano prisustvo policije.
Nakon pomena, okupljeni su iz Tuzle krenuli za Bijeljinu, gdje će na groblju u Pučilama biti služen parastos ubijenim vojnicima i biti položeni vijenci i cvijeće.
Napad na jedinice Jugoslovenske narodne amije koje su se sporazumno povlačile iz Tuzle dogodio se 15. maja 1992. godine, a prema navodima optužnice u koloni je poginulo 59 pripadnika JNA i civila.
Mučki napad, upamćen pod nazivom Tuzlanska kolona, dogodio se uprkos prethodno postignutom dogovoru muslimanskih vlasti u Tuzli sa predstavnicima JNA o mirnom odlasku vojske.
Kolona JNA, 92. motorizovana brigada, povlačila se tog 15. maja 1992. godine iz kasarne “Husinska buna” sasvim mirno, da bi bila dočekana u zasjedi i napadnuta.
Postignut je prethodno sporazum predstavnika novoobrazovane SR Jugoslavije i muslimanskih vlasti u Sarajevu kojim je predviđeno povlačenje JNA sa prostora Bosne i Hercegovine, što je trebalo da bude okončano 19. maja 1992. godine.
Prilikom povlačenja iz Tuzle, u koloni se nalazilo približno 600 ljudi, vojnika JNA, njihovih pretpostavljenih, civilnih lica, sa oko 200 vozila.
Na raskrsnici Brčanska Malta, kuda je kolona u povlačenju prolazila, pripadnici lokalne muslimanske Teritorijalne odbrane, policije, formacija “Patriotske lige” iznenada su napali.
Dogovor komandanta kasarne pukovnika Mileta Dubajića i vlastodržaca u Tuzli, podrazumijevao je izvlačenje vojske s početkom u 15:00.
Određena je pritom precizna ruta povlačenja kroz grad.
Pojavio se međutim spor, pošto je traženo da dio naoružanja vojska ostavi.
Uslovljavanje je, izgleda, bilo način da se dogovor preinači kako bi se odlazak kolone JNA odložio. Paralelno je pripremljena zasjeda.
Evakuacija je tako konačno usaglašena na 19.00.
Napad se dogodio pošto je posljednja trećina kolone, koja se kretala od Skojevske ulice, prolazila raskrsnicu Brčanska Malta.
Vatra je otvorena iz okolnih zgrada, odnosno zaklona, kako streljačkim naoružanjem tako i “zoljama” uz upotrebu zapaljivih sredstava.
Duž ranije određene rute prolaska kolone JNA, bile su postavljene mine, prepreke.
Prethodno raspoređeni snajperisti prvo su ubijali vozače vojnih vozila, kako bi zaustavili i blokirali kolonu. Vozila su potom sistematski paljena.
Pucano je čak i sa zgrade bolnice. Prvi napad je trajao približno pola sata.
Pošto je kolona blokirana, zapaljena i razbijena, uslijedilo je pojedinačno ubijanje ranjenih, odnosno preživjelih.
Tokom te noći, tijela žrtava su prebačena na gradsku deponiju, zatim buldožerom zatrpana.
(RTV/Foto: Telegraf)
RSS