“Na ovom svijetu malo je ljudi koji su spremni da čine dobro i da za dobrotu i ljubav uzvrate zahvalnošću.”
Na današnji dan (18.maj) 2014. godine u Beogradu umro je Dobrica Ćosić. Bio je veliki srpski pisac, romansijer i esejista, politički i nacionalni teoretičar i učesnik Narodnooslobodilačke borbe i prvi predsjednik Savezne Republike Jugoslavije. Ćosić je ponekad nazivan i “ocem nacije”.
Ćosićevi prvi prozni radovi nisu skrenuli naročitu pažnju književne kritike. U domaću i svetsku književnost ulazi 1951. godine sa svojim djelom Daleko je sunce. Ohrabren početnim uspjehom Ćosić počinje uporno i istrajno da radi na upoznavanju moderne domaće i evropske proze i filozofske i sociološke naučne misli što mu je omogućilo da svojim budućim djelima dospije u vrh srpske književnosti.
Od 1951. Ćosić postaje slobodan umetnik i književnik. Brojne su nagrade koje je Ćosić dobio za svoje književno stvaralaštvo izdvojiću neke.
Odlikovan je Oredenom zasluga za narod sa srebrnim znacima, Oredenom bratstva jedinstva sa srebrnim vjencima i Oredenom za hrabrost.
Dobitnik je prve Ninove nagrade 1954. godine za roman Korijeni. Ovu nagradu je dobio više puta.
1986. Udruženje književnika Srbije dodjelilo je Ćosiću nagradu Udruženja za izuzetan značaj za književno stvaralaštvo.
1989. godine u Budimpešti uručena mu je Povelja Zadužbine Jakova Ignjatović.
1990. uručena mu je Njegoševa nagrada na Cetinju.
1991. godine dobio je specijalnu Vukovu nagradu. Roman Vrijeme vlasti višestruko je nagrađivan nagradom Kočićevo pero (1995.godine ), nagradom Laza Kostić (1995.godine ), nagradom Meše Selimovića (1995.godine ). Kandidovan je za Nobelovu nagradu tri puta.
Njegova najpoznatija djela su : Daleko je sunce, Korijeni, Vrijeme smrti, Vrijeme zla (Grešnik, Otpadnik i Vjernik), Vrijeme vlasti, Kosovo, Prijatelji, Piščevi zapisi..
RSS