Ove godine, Republika Srbija je imala čast da bude počasni gost na 25. Medjunarodnom književnom sajmu i izložbi u Minsku, Belorusija. Sajam se održavao u zgradi u okviru Administrativnog kompleksa, u periodu od 28. februara do 4. marta. Učesnici sajma su bili domaći i strani izdavači, a cilj je svima bio isti – promocija knjige i čitanja, kao i povezivanje književnosti različitih naroda.
Kao počasni gost, Srbija se može pohvaliti posećenošću programa i interesovanjem stranih čitalaca za njenu književnost i istoriju. U okviru sajma, bilo je nekoliko programa, gde se mogla čuti srpska reč i nešto više o njenoj istoriji i kulturi.
Srpsko književno veče
U „Domu družbe“ (Zaharova 28, Minsk) održano je „Srpsko književno veče“ 28. februara. Sala je bila prepuna slušalaca – poštovalaca srpske književne reči i onih, koji su hteli da nauče nešto novo. Voditelj programa je bio prof. dr Ivan Čarota, koji je napravio interesantan uvod o srpskoj književnosti i srpsko – beloruskim književnim vezama, kao i gostima – književnicima iz Srbije.
Na večeri su nastupali: poznati savremeni književnik Goran Petrović
Poznati pisac za decu Branko Stevanović
Književnica i prevodilac Zlata Kocić
Književnica i prevodilac Dajana Lazarević.
Pored obraćanja pisaca, odlomke njihovih prevedenih dela na beloruskom i srpskom jeziku čitali su studenti Filološkog fakulteta u Minsku.
Razgovor prof. dr Ivana Čarote sa Goranom Petrovićem
Već sledećeg dana, 1. marta, u okviru redovnih programa na srpskom štandu, održan je književni susret sa Goranom Petrovićem. Voditelj programa je bio prof. dr Ivan Čarota i program je počeo pričom da je na strane jezike prevedeno čak 7 knjiga Gorana Petrovića. Nakon uvoda i kratke biografske priče, profesor Čarota je reč prepustio poznatom piscu, koji je u anegdotama pričao o svom životu i delu. Goran Petrović se obraćao publici na srpskom jeziku, ali do beloruske publike je doprla njegova reč zahvaljujući simultanim prevodima doktorandkinje filologije Ane Naumove.
Razgovor prof. dr Ivana Čarote sa Mirjanom Stanišić
U sklopu srpske delegacije u Minsku bila je i gospođa Mirjana Stanišić, bibliotekar savetnik u Narodnoj biblioteci Srbije. Na temu „Janko Kupala i Desanka Maksimović“ održano je kratko predavanje – razgovor između prof. dr Ivana Čarote i Stanišićeve, 2. marta.
Profesor Čarota je istakao da je Janko Kupala bio u Srbiji i čak ostavio beleške o svom viđenju srpskog naroda. Više puta je prevođen na srpski jezik i jedan je od najznačajnijih beloruskih književnika.
Mirjana Stanišić je prikazala rukopise Desanke Maksimović, još u fazi prevođenja na srpski jezik. Zajedno sa suprugom Sergejem Slastikovim, Desanka je prevodila i književnost za decu sa ruskog jezika, a i mnoga njena dela prevođena su na ruski i na beloruski jezik.
Tako su Janko Kupala i Desanka Maksimović lepi pokazatelji srpsko – beloruskih književnih veza.
Predavanje prof. dr Ivana Čarote o Svetom Savi
U okviru Književnog sajma, prof. dr Ivan Čarota je predstavio dve knjige, koje je preveo sa srpskog jezika, prva je: „Пясочны гадзіннік лёсу“, prevedena na beloruski jezik i obuhvata neka od najboljih proznih dela srpske književnosti 20. veka; a druga je „Легенды о Святом Саввы“, koja obuhvata najpoznatije legende o životu Svetoga Save i prevedena je na ruski jezik. Sastavljač te knjige legedi je Dragan Lakićević.
Profesor Čarota je, 3. marta, održao predavanje o životu i delu Svetoga Save. Bilo je zanimljivo videti interesovanje beloruske publike za tako važnu ličnost za srpsku istoriju i kulturu.
Ujedno, bilo je to i zaključno predavanje u cilju promovisanja srpske kulture u Belorusiji na Književnom sajmu. Nadamo se da će u budućnosti biti još takvih lepih i korisnih susreta, koji će doprineti još većem zbližavanju dve bratske zemlje – Belorusije i Srbije.
Dajana Lazarević
RSS