Neurološki pregled proverava poremećaje centralnog nervnog sistema. Centralni nervni sistem se sastoji od mozga, kičmene moždine i nerava iz ovih oblasti. On kontroliše i koordinira svaki pokret, uključujući pokrete mišića, funkciju organa, pa čak i složeno razmišljanje i planiranje. Postoji više od 600 vrsta poremećaja centralnog nervnog sistema. Najčešći poremećaji su: parkinsonova bolest, multipla skleroza, meningitis, epilepsija, moždani udar i migrene.
Kada se radi neurološki pregled?
Pregled neurologa će verovatno biti potreban ukoliko postoje simptomi poremećaja nervnog sistema. Simptomi se razlikuju u zavisnosti od poremećaja, ali uobičajeni uključuju: glavobolju, probleme sa ravnotežom, utrnulost u rukama i nogama, zamagljen vid, promene u sluhu ili kod čula mirisa, nerazgovetan govor, konfuziju i druge mentalne poteškoće, slabost, umor i napade. Rani pregled i dijagnoza može pomoći pri dobijanju adekvatne terapije, ali i u suzbijanju dugoročnih komplikacija. Neurološki pregledi pomažu da se utvrdi da li su simptomi posledica poremećaja nervnog sistema ili nekog drugog medicinskog problema. Dobra je polazna tačka i daje osnovu za dalje testiranje.
Kako izgleda pregled?
Tokom pregleda, neurolog će testirati različite funkcije nervnog sistema. Vrste testova će zavisiti od simptoma, ali većina neuroloških pregleda uključuje slične testove. Proverava se mentalno stanje tako što će lekar postaviti opšta pitanja, kao što su datum, mesto i vreme. Od pacijenta se takođe može tražiti da izvrši zadatke. To može uključivati pamćenje stavki nekog spiska, imenovanje objekata i crtanje određenih oblika. Koordinacija i ravnoteža su bitni pokazatelji stanja. Proveravaju se tako što pacijent hoda pravolinijski, stavljajući jednu nogu ispred druge, ili tako što zatvori oči i kažiprstom dodirne nos. Refleks je automatski odgovor na stimulaciju.
Refleksi se testiraju udaranjem po različitim delovima tela malim gumenim čekićem. Ako su refleksi normalni, telo će se pomeriti na određeni način kada ga udare čekićem. Sposobnost osećaja ili senzorne osetljivosti neurolog meri različitim instrumentima. Od pacijenta se očekuje da odredi osećaje kao što su toplota, hladnoća i bol. Neurološki pregled obuhvata i merenje takozvanih kranijalnih nerava. Ovo su nervi koji povezuju mozak sa očima, ušima, nosom, licem, jezikom, vratom, grlom, gornjim delom ramena. Postoji 12 pari ovih nerava. Neurolog će testirati određene nerve u zavisnosti od simptoma. Testiranje može uključivati prepoznavanje određenih mirisa, isplaženje jezika i pokušaj govora i pomeranje glave s jedne na drugu stranu. Takođe, rade se i testovi sluha i vida. Autonomni nervni sistem je sistem koji kontroliše osnovne funkcije kao što su disanje, rad srca, krvni pritisak i telesna temperatura. Kako bi se testirao ovaj sistem, neurolog ili drugi lekar proverava krvni pritisak, puls i broj otkucaja srca u stanju mirovanja. Drugi testovi mogu uključivati proveru zenica kao odgovor na svetlost.
Da li će biti potrebni dodatni testovi?
Ako rezultati nisu u granicama normale, neurolog može zahtevati dodatne testove kako bi se saznalo više o bolesti. To može uključivati test krvi da bi se isključila druga stanja, kao što je nedostatak vitamina, zatim snimanja kao što su magnetna rezonanca i skener. Doktor može zahtevati i EEG glave za proveru funkcije mozga, kao i određene testove za merenje nervne osetljivosti i provodljivosti.
RSS