Muzika je oduvek bila deo čovekovog okruženja, kao deo prirode i pesma ptica i šum drveća i prvi religijski rituali, slavlja i žalosti uvek su bili praćeni muzikom, kao odraz čovekovih težnji da bude deo postojećeg sveta.
Mnoga istraživanja govore o dobrobitima muzike, na čovekovu dušu i telo.
Danas se muzikoterapija sve vise istažuje kao dopunska terapija prvenstveno osoba sa psihičkim smetanjama, kod dece sa posebnim potrebama, kod srčanih bolesnika, kao i osoba koje trpe povećani nivo stresa, te ona danas ima svoju labaratorijsku sliku, jer je utvrđeno da muzika povećava lučenje seratonina tzv. hormona sreće, oksitocina koji se još naziva hormonom ljubavi i dopamina koji je odgovoran za osećaj zadovoljstva i ispunjenosti.
Muzika stimuliše delove mozga koji su odgovorni za pažnju, za pamćenje, čak i motoriku tela, reparira stare neuronske veze i stvara nove. Pomaže pri artikulaciji osećanja i povezivanju sa drugima.
Istraživanja koja su vršena u Berlinu 2015. godine, a koja su labaratorijski potvrđena klasifikuju uticaj raznih vrsta muzika na pojednina stanja, te se u tome izdvaja klasična muzika, koja može olakšati bolove u mišićima, ili hip-hop i dens muzika, koja pri vežbanju može uticati na nivo izvržljivosti i osnažiti motivaciju.
Istraživanja su još pokazala da muzika, naročito iz perioda baroka, kod depresivnih ljudi dovodi do značajnih poboljšanja, kombinovana sa psihoterapijom, kao i kod osoba koja pate od posledica hroničnog umora. U Iranu, međutim, na onkološkoj klinici otišli su korak dalje i utvrdili da su pacijenti koji su tokom operacije slušali muziku, kasnije trpeli manje bolove.
Dela francuskog muzičkog kompozitora Debisija, kaže se, umiruju bebe i pomažu razvoju inteligencije, Vivaldi pomaže pri lečenju osoba koje imaju problem sa kontrolom besa, a Betoven kod napada panike, dok se za anksiozna stanja od kompozicija izdvojila numera “Weightless”, kao pisana u saradnji sa terapeutima, u cilju poboljšanje navedenog stanja.
Takođe, prof. dr Marina Deljanini Ilić sa ekipom niških kardiologa, sprovela je istraživanje koje je dovelo do zaključka da pola sata dnevno slušanje omiljenih melodija, povoljno utiče na zdravlje kardiovaskularnog sistema, koja su labaratorijski potvrđena praćenjem markera u krvi koji utiču na zidove unutrašnjih krvih sudova.
Uticajem na emocije muzika zapravo utiče na rad srca kao i disanje, kao umirujuća sanira posledica stresa, vrši opuštanje i regeneraciju celokupnog organizma, dok opet brzi ritmovi mogu pojačaji puls i osnažiti imunitet.
Pametan odabir muzike
Ne morate imati nikakvo muzičko ili medicinsko obrazovanje, dovoljno je da imate iskustvo kako pojedina muzika utiče na Vas. To će Vam pomoći da je koristite u svakodnom životu, da bi se relaksirali ili da bi podigli raspoloženje. Ponekad čak i tužne melodije mogu da oteraju osećaj teskobe i poprave dan.
Prof dr Predrag Mitrović sa katedre Interne medicine u Beogradu istraživao je učinak muzike u lečenju sračanih bolesnika, prateći njihov EKG, kao i laboratorijske nalaze i pritisak. Sve laboratorijske analize su pokazale pozitivno delovanje muzike na no čoveka i njegov organizam. Naravno nisu se vršile obične analize krvne slike u laboratoriji, koje inače služe za proveravanje optimalnih vrednosti eritrocita, trombocita, gvožđa i drugih vrednosti, već analize koje mere smirenost čoveka prilikom slušanja klasične muzike.
Istraživanje je sprovedeno sa izvršenom klasifikacijom muzike, imajući u vidu njen žanr, tempo i tonalitet.
Prema rezultatima kontrolne grupe pacijenata sa srčanim problemima muzika povoljno utiče na smanjenje krvnog pritiska i broja otkucaja srca, i time na slične tegobe deluje preventivno.
Muzika govori univerzalni jezik koju čovek prepoznaje česno i na nesvesnom nivuo i zato nađite muziku koja vas motiviše i koja će vam može ulepšati dan.
RSS