Neurološke bolesti, koje obuhvataju poremećaje mozga, kičmene moždine i nervnog sistema, sve su prisutnije u savremenom društvu. Raznovrsni faktori, uključujući genetske predispozicije, način života, ekološke uslove i stres, doprinose njihovom nastanku.
Proučavanjem, dijagnostikovanjem i lečenjem bolesti i poremećaja nervnog sistema bavi se neurologija, grana medicine koja ima značajnu ulogu i u multidisciplinarnim timovima, koji kombinuju različite oblasti medicine radi sveobuhvatnijeg pristupa u lečenju najsloženijih bolesti modernog doba.
Koje su najčešće neurološke bolesti?
Neurodegenerativne bolesti, kao što su Alchajmerova i Parkinsonova bolest, su među najčešćim neurološkim bolestima. Neurologija omogućava ranu dijagnostiku ovih stanja primenom različitih metoda i tehnika, a tretmani se fokusiraju na usporavanje progresije bolesti i poboljšanje kvaliteta života.
Druga grupa bolesti kojima se bavi neurologija su cerebrovaskularne bolesti. Moždani udar je jedan od glavnih uzroka smrti i invaliditeta. Prema podacima Zdravstveno-statističkog godišnjaka koji objavljuje Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, moždani udar je među glavnim uzrocima smrtnosti u Srbiji, uz bolesti srca i krvnih sudova i kancerozna oboljenja. Neurologija igra ključnu ulogu u akutnom lečenju kroz trombolizu i neurorehabilitaciju, a preventivni programi uključuju kontrolu faktora rizika poput hipertenzije i dijabetesa.
Mentalni i emocionalni poremećaji, poput depresije, anksioznosti i stresa, mogu izazvati ozbiljne neurološke posledice. Neurologija, u saradnji sa psihijatrijom, pomaže u razumevanju moždanih mehanizama ovih stanja, uz nove terapije koje uključuju neurostimulaciju i personalizovanu medicinu.
U tretmanu hroničnog bola i migrene neurologija je od ključnog značaja. Napredak u lekovima, kao i alternativne terapije poput akupunkture i neuroblokada, poboljšavaju izglede za pacijente.
Neurologija je sve uspešnija u korišćenju inovativnih terapija koje usporavaju progresiju multiple skleroze i autoimunih poremećaja, omogućavajući obolelima bolji kvalitet života.
Unapređenje dijagnostike i terapijskih veština
U Srbiji je lečenje neuroloških bolesti široko zastupljeno kako u državnim tako i u privatnim ordinacijama i poliklinikama. Pojedine klinike ostvaruju veoma uspešnu saradnju sa najpoznatijim klinikama u svetu, tako da je u oblasti neurologije Beograd jedan od gradova koji okuplja svetska imena u ovoj oblasti na godišnjim stručnim skupovima koji imaju dugu tradiciju. Takav je kongres sa međunarodnim učešćem koji organizuje Društvo neurologa Srbije, sa tradicijom dugom dve decenije, ali i drugi skupovi sa težištem na pojedinim oblastima ove grane medicine.
Na ovim stručnim skupovima razmenjuju se iskustva iz nezaobilaznih tema neurologije, ali sa fokusom na novootkrivene, ređe, granične i srodne oblasti. Najvažnije je unapređenje terapijskih veština, što je i cilj lekarske profesije. Efikasno otkrivaje uzroka i adekvatno lečenje svih neuroloških oboljenja najsavremenijim medicinskim aparatima i metodama izazov je na koji savremena neurologija u Srbiji ima uspešan odgovor.
Ocena je da je srpska škola neurologije, a posebno neurohirurgije, odavno zauzela svoje mesto na mapi svetske neurologije i da ide u korak sa aktuelnim standardima struke i nauke. Da bi se na tom putu uspešno nastavilo od izuzetne važnosti je edukacija i obuka lekara ove struke, kao i uvođenje multidisciplinarnog pristupa, podsticanje istraživanja i inovacije kojima se dolazi do novih saznanja, tehnika i terapija.
Podrška pacijentima
Za pacijente koji boluju od raznih bolesti veoma je važno da se poboljša pristup zdravstvenim uslugama i smanje redovi na listi čekanja za pojedine operacije. To u svim oblastima medicine, pa i u neurologiji, uključuje povećanje broja lekara i više specijalizovanih ustanova širom Srbije.
Za svaku pohvalu je ulaganje države u savremene terapije koje poboljšavaju kvalitet života pacijenata. Dobar primer je dodavanje više inovativnih lekova na listu Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), među kojima su i inovativni lekovi za lečenje neuroloških oboljenja, čime se omogućava bolja dijagnostika i terapija.
Podrška pacijentima širom Srbije dolazi i od realizacije brojnih programa koji doprinose širenju znanja o bolestima, prepoznavanju simptoma, tehnika lečenja i približavanja zdravstenih ustanova pacijentima. Primer platformi na internetu sa ovim ciljem još je jedan prodoran korak da se pomogne pacijentima, ali i doprinos da zdravstveni sistem bolje funkcioniše u skladu s potrebama krajnjih korisnika.
Tako se, na primer, mogu naći podaci koje se sve državne i privatne zdravstvene ustanove u gradovima Srbije bave pojedinim specijalnostima, a samo u oblasti neurologije Beograd ima više desetina specijalizovanih medicinskih ustanova koje pružaju ovu vrstu usluga.
Podaci globalne statistike
Koliki je problem porasta neuroških bolesti vidi se iz broja obolelih širom planete, a slično stanje i u Srbiji.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (WHO) epilepsija pogađa oko 50 miliona ljudi širom sveta. Više od 80% obolelih živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, gde mnogi ne dobijaju adekvatnu terapiju. Procenjuje se da bi čak 70% pacijenata moglo živeti bez napada uz pravilno lečenje.
Glavobolje su među najčešćim neurološkim poremećajima. One pogađaju oko 40% svetske populacije (oko 3,1 milijardu ljudi). Migrenske glavobolje su posebno učestale, češće kod žena, i predstavljaju treći najveći uzrok invaliditeta izazvanog neurološkim bolestima, posle moždanog udara i demencije.
Druge neurološke bolesti poput Parkinsonove bolesti i demencije, imaju velikog udela u oboljevanju mahom starije populacije. Ono što zabrinjava je širenje neuroloških bolesti u mlađoj populaciji, što se dovodi u vezu sa brojnim rizicima savremenog načina života kao što su način ishrane, ekološki faktori, stres i problemi sa mentalnim zdravljem.
Otuda neurologija kao nauka i praksa ima zadatak da stalnim usavršavanjem potvrđuje svoju neprocenjivu vrednost u prevenciji, dijagnostici i lečenju neuroloških bolesti, koje će sigurno i dalje biti široko prisutne među bolestima modernog doba.
RSS