BANJALUKA – Svjetska zdravstvena organizacija objavila je preporuku da djeca mlađa od pet godina ne bi trebalo da provode više od sat vremena dnevno pred ekranom, a i stručnjaci u RS apeluju na roditelje da što više vremena provode s djecom, kako bi ona što manje bila izložena negativnim uticajima elektronskih uređaja.
“U potpunosti podržavam preporuke Svjetske zdravstvene ogranizacije i smatram da više od sat vremena djeca svakako ne bi trebalo da provode za ekranom i da sve ostalo vrijeme treba da provedu u igri, po mogućnosti s roditeljima”, naglasio je za “Nezavisne” Branislav Lolić, pedijatar iz Banjaluke, te dodao da se odgoj ne može uspješno obaviti bez roditeljske ljubavi i vremena provedenog s djecom.
Naveo je da se mnogi roditelji nedovoljno drže ovih preporuka, ali da je to, s obzirom na vrijeme u kojem ljudi rade i po dva posla, sasvim razumljivo.
“Apelujem na roditelje jer će im se svaki sat uložen u dijete višestruko isplatiti pošto neke preporuke UNICEF-a kažu da se ulaganje samo jedne marke u dijete društvu kasnije vraća osam puta”, pojasnio je Lolić.
Upozorio je da se mnoge stvari koje se propuste, kada je u pitanju odgoj djeteta, u prvih pet, a pogotovo u prve tri godine djetinjstva, kasnije ne mogu nadoknaditi, odnosno vrlo teško se mogu ispraviti ako nisu pravilno postavljene.
Saša Risojević, psiholog u Centru za psihoterapiju i edukacije “Krug”, rekao je za “Nezavisne” da ekrani prvenstveno negativno utiču na razvoj mozga.
“Dolazi do promjene neurona u mozgu, moždanih struktura, odnosno izlaganje djeteta ekranima ima sličan uticaj po pitanju zavisnosti kao i dejstvo nekih droga poput heroina”, naglašava Risojević.
Naveo je da mnogo vremena provedenog pred ekranom, a ne u interakciji s drugom djecom, dovodi do smanjenja njihovih socijalnih vještina.
Istakao je da je u današnje vrijeme odnos roditelja i djece takođe slabiji, jer, kako kaže, pored toga što djeca često imaju telefone u rukama, imaju ih i roditelji.
“Samim tim je njihov odnos slabiji i nema interakcije potrebne za izgradnju i socijalnih vještina kod djeteta i odnosa koji se gradi na povjerenju, pa poslije, kada je potrebno da popričaju s roditeljima o nekim stvarima, oni to ne rade nego posežu za internetom, a svi znamo da tamo ima stvari koje nisu tačne”, rekao je Risojević.
Upozorio je da zavisnost mlađe djece od interneta i igrica predstavlja sve veći problem, koji se negativno odražava na razvoj mozga i neuronskih struktura.
Vanja P. iz Banjaluke, majka trogodišnje djevojčice, kazala je da je prisiljena da djetetu često pušta crtane filmove na telefonu, kao i mnogi drugi roditelji, kako bi završila brojne obaveze.
“Kad dođem s posla prisiljena sam da joj puštam crtane filmove na telefonu kako bih mogla da pospremim kuću ili da napravim ručak. I kad nađem vremena za igru ona plače i hoće ponovo telefon”, požalila se ona.
Stručnjaci kažu da roditelji ako smatraju da njihovo dijete provodi previše vremena pred kompjuterom, televizorom, da igra igrice ili je na internetu i društvenim mrežama, a da ne stiče nikakva korisna znanja, ili da zbog vremena provedenog za kompjuterom zaostaje u školi, ima slabije ocjene, što hitnije uvedu određena pravila, među kojima je i ograničeno korištenje telefona i kompjutera.
RSS