Nakon što su mesecima molili SAD da pošalju rakete dugog dometa, predsednik Volodimir Zelenski i ukrajinska vojska uskoro će imati oružje sa otprilike dvostruko većim dometom od trenutnih artiljerijskih oružja koja koriste za borbu protiv bolje naoružanih ruskih trupa koje su izvršile invaziju na istočni deo njihove zemlje. Moskva je to primetila.
U razgovoru sa novinarima nakon saopštenja u sredu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je SAD za opasnu eskalaciju rata, podižući opasnost ne samo od pojačanih borbi u zemlji, već i potencijalnog širenja van granica Ukrajine.
– SAD namerno i marljivo dolivaju ulje na vatru. SAD se, očigledno, zaista drže kursa borbe sa Rusijom do poslednjeg Ukrajinca – rekao je Peskov.
Ruske pretnje
Peskov je naglasio da Moskva ne veruje tvrdnjama Kijeva da neće ispaljivati rakete ka Rusiji.
Portparol Kremlja izjavio je da će upotreba tog oružja protiv Rusije samo pogoršati situaciju i doneti još patnje samoj Ukrajini.
– Ovakvo napumpavanje Ukrajine oružjem ne menja sve parametre specijalne vojne operacije. Ali jednostavno će naneti još više patnje Ukrajini, koja je jednostavno oruđe u rukama onih zemalja koje je snabdevaju oružjem – poručio je Peskov, a prenela agencija RIA Novosti.
Oštro je reagovao i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
– Postoje rizici od mešanja trećih zemalja u sukob u Ukrajini – ocenio Lavrov.
Šef ruske diplomatije tvrdi da “kijevski režim” traži od svojih zapadnih pokrovitelja da se umešaju u sukob i ocenio da to prevazilazi sve granice pristojnosti i diplomatske komunikacije, kao i da predstavlja direktnu provokaciju za “uvlačenje Zapada u neprijateljstva”.
Lavrov je, obraćajući se novinarima po završetku posete Saudijskoj Arabiji, rekao da su “razumni zapadni političari” dobro svesni tih rizika.
– Nisu svi, da budem iskren, u Evropskoj uniji, posebno u njenom severnom delu. Ima političara koji su spremni da idu u ovo ludilo da bi zadovoljili svoje ambicije. Ali ozbiljne zemlje u Evropskoj uniji, naravno, jesu svesne neprihvatljivosti takvih scenarija, a čini se da smo nedavno čuli znake razumnih procena iz Vašingtona – kazao je Lavrov.
Na njegove reči se nadovezala i portaprolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
– Oni sve vreme traže izgovore da isporučuju naoružanje Ukrajini. Oni se pretvaraju da se ponašaju u skladu sa pravilima. To još nisu odbacili, zaista traže razloge kako bi nešto objasnili, jer bez objašnjenja postaju države koja vrše agresiju u svim pravcima – rekla je Zaharova u emisiji „Solovjov lajv”.
Prema njenom mišljenju, zapadne zemlje pokušavaju da nađu uzroke svoje politike kako bi na “domaćoj sceni” razjasnili svoje postupke.
Rusija je uputila notu svim zemljama, uključujući SAD, zbog isporuka oružja Ukrajini.
U ruskom Ministarstvu spoljnih poslova su naglasili da se zemlje NATO “igraju vatrom” šaljući oružje u Ukrajinu, a iz Kremlja su poručili da to nimalo ne doprinosi rusko-ukrajinskim pregovorima.
Odluka dobro promišljena
Tajm navodi da SAD nisu naprečac donele ovu poslednju odluku.
Odluka američkog predsednika Džoa Bajdena u sredu da Ukrajini obezbedi napredne raketne sisteme koji mogu da gađaju ciljeve udaljene desetinama kilometara daje Kijevu novu, preko potrebnu prednost u ratu sa Rusijom.
O odluci da se obezbede četiri artiljerijska raketna sistema visoke pokretljivosti (HIMARS) proizvedena u SAD raspravljalo se nedeljama pre nego što je Bajden odlučio da pošalje oružje, kažu zvaničnici administracije. Čak i tada, predsednik SAD je želeo višestruka uveravanja Ukrajine, uključujući i samog Zelenskog, da će se HIMARS koristiti isključivo kao odbrambeno oružje, a ne da puca na rusku teritoriju, kažu zvaničnici. Kao zaštitu, rakete koje je administracija odlučila da obezbedi imaju maksimalni domet od oko 77 kilometara, rekli su zvaničnici, umesto naprednije HIMARS municije, od kojih neke mogu da putuju i do 482 kilometra.
Takvo razmatranje je postalo tema koja se ponavlja u ovih tri meseca borbi u Ukrajini. Od samog početka, Bajden je bio prinuđen da šalje sve više i više pošiljki sofisticiranog oružja proizvedenog u Americi. Svakih nekoliko nedelja suočava se sa istom dilemom: koliko daleko SAD mogu da odu u pružanju preko potrebne vojne pomoći bez eskalacije u otvoreni rat između svojih saveznika iz Severnoatlantskog saveza (NATO) i Rusije?
Pronalaženje prave ravnoteže je pokretački faktor iza svake odluke o pomoći u Beloj kući i Pentagonu od kada je ruski predsednik Vladimir Putin naredio 24. februara da izvrši invaziju na Ukrajinu, kažu zvaničnici, prenosi Tajm magazin.
– Svesni smo rizika od eskalacije. Ali najpre smo fokusirani na ono što mislimo da je Ukrajincima potrebno za trenutnu borbu – rekao je Kolin Kal, podsekretar odbrane za politiku, novinarima u Pentagonu.
(Blic Foto:EPA)
RSS