Prosečni stanovnik našeg regiona živi u kući koju je leti potrebno hladiti, a zimi grejati. Klimatizacija objekta podrazumeva veliki utrošak energije, čija cena ni najmanje nije jeftina. Međutim, da li je rasipanje toplotne energije zaista neophodno?
U građevinarstvu, pasivne kuće prestavljaju relativno skoriju inovaciju. Naime, pasivne kuće ne poseduju standardne sisteme grejanja, kao što su radijatori, podno grejanje, peći na loženje i slično, a smanjuju potrošnju energije i do 90%. Koncept pasivnih kuća ne zanemaruje moderne principe i stilove uređenja dvorišta ili kuće, ali u fokus stavlja energetsku efikasnost.
Sistem gradnje pasivne kuće prilagođava se klimatskom podneblju na kojem se nalazite, a napredni sistemi izolacije i dogrevanja omogućavaju veliku uštedu toplotne i električne energije. U pasivnim kućama velika pažnja se poklanja izolaciji zidova, kao i prozora, krovnih prozora i vrata. Krovni prozori najčešće spadaju u grupu PVC stolarija.
Kada pomenemo pasivne kuće, većina će pomisliti da su troškovi gradnje veći od uštede koja može da bude ostvarena, i zapitaće se o opravdanosti takvog ulaganja. Ipak, ma koliko inovativan koncept pasivne kuće bio, u njenoj gradnji se koriste standardni materijali i nije ništa skuplja od gradnje obične kuće. Revolucionarna je samo ideja.
Pasivna kuća se projektuje i gradi tako da se od temelja kvalitetnom izolacijom minimalizuju gubici energije. Gubici se umanjuju za do 10x. Energija koja se koristi za zagrevanje pasivne kuće nije veća od 15 kW/m2, što je za 80 do 90% manje od energije koja je potrebna za zagrevanje standardne kuće.
Kako pasivne kuće štede energiju?
Prilikom gradnje pasivne kuće, postoje elementi na koje se mora obratiti naročita pažnja, kako bi energetski gubici bili minimalizovani:
- Objekat mora biti kompaktnog oblika, kako bi ukupna spoljna površina kuće bila manja od njene zapremine. Ova stavka podrazumeva maksimalnu iskorišćenost prostora.
- Objekat bi, ukoliko teren dozvoljava, trebao biti južno orijentisan.
- Prilikom projektovanja pasivne kuće treba izbegavati složene konstrukcije, jer su teže za izolaciju i na njima se pojavljuju tzv. toplotni mostovi, preko kojih se gubi toplota.
Termo izolacija pasivne kuće
Prilikom gradnje pasivne kuće, kvalitetna termo izolacija od krucijalnog je značaja. Sve neprovidne konstrukcije treba da imaju sloj termičke izolacije koji je debljine od 20 do 30 cm, a izolacija ne sme dopustiti koeficijent prolaza toplote manji od 0.15 W/m2.
Pre same izolacije neophodno je postarati se da svi prolazi na kojima bi spoljašnji i unutrašnji vazduh mogli doći u kontakt budu hermetički zatvoreni. Zaptivenost se postiže unutrašnjom malteracijom, zaptivnim folijama ili pločama na bazi drveta.
Zaptivanje svih prolaza na kojima bi moglo doći do gubitaka energije putem nekontrolisanog mešanja vazduha toliko je bitno, da ni klasične roletne na standardnim ili krovnim prozorima nisu opcija. Kod klasičnih roletni traka za podizanje odnosno spuštanje ulazi u kuću spolja, te omogućava prolaz vazduha spolja.
Prozori i vrata pasivnih kuća
Kvalitetni prozori i vrata sprečavaju gubljenje toplotne energije i u standardnim kućama, ali na njihov odabir se pri gradnji pasivnih kuća stavlja posebna pažnja. Prozori, bili oni standardni ili krovni prozori, baš kao i staklena vrata, moraju biti najboljeg kvaliteta. Prozori i krovni prozori moraju biti izrađeni od stakla koje ne poseduje toplotni most, odnosno od stakla koje temperaturu spoljne strane neće prenositi na unutrašnju stranu.
PVC stolarija najbolji je odabir za vrata, prozore i krovne prozore u pasivnim kućama. Stakla u krovnim prozorima i ostalim elementima poseduju uglavnom tri komore u kojima se nalazi gas argon, koji je odličan termoizolator.
Prozori su slabe tačke kada govorimo o izolaciji kuće, a stručnjaci tvrde da prozori imaju šest do sedam puta slabiju izolaciju nego zidovi. Odabirom kvalitetnih krovnih prozora, prozora i staklenih vrata, ne samo što se postiže očuvanje toplotne energije, već tokom sunčanih dana pružaju efekat staklene bašte – propuštanjem sunca doprinose zagrevanju kuće.
Kako se odvija grejanje u pasivnim kućama?
Kao što smo spomenuli, u pasivnim kućama nema grejnih tela. Temperatura se postiže i održava cirkulisanjem vazduha u hermetički zatvorenom i savršeno zaptivenom prostoru. Sistem održava temperaturu i kvalitet vazduha, a obzirom da je kuća savršeno izolovana i opremljena najkvalitetnijim elementima koji ne dopuštaju hlađenje vazduha, gubljenje toplote ne postoji, a ušteda je velika.
Zimi, kada su temperature vazduha niske, a u kući je idealnih 20 do 22 stepena, prilikom „uzimanja“ vazduha spolja, sistem ne uvodi vazduh temperature nula direktno u prostorije. Spoljašnji vazduh prvo prolazi kroz izmenjivač toplote, dok topli, iskorišćeni, unutrašnji vazduh izlazi. Tim putem zagrejani vazduh koji je bio unutra može preneti do 80% svoje toplote hladnom spoljašnjem vazduhu. Gubitak energije ne postoji.
Leti, kada pasivna kuća radi sistemom hlađenja, proces je obrnut. Hladni vazduh koji je bio unutra izlazi napolje, hladeći spoljašnji ugrejani vazduh.
Obzirom da pasivne kuće smanjuju utrošak električne energije do deset puta, dogrevanje je moguće vršiti električnim putem ili putem toplotnih pumpi. Toplotne pumpe rad baziraju na smanjenoj potrošnji energije i konceptualno se najviše uklapaju u profil pasivnih kuća. Zagrevanje vode se u pasivnim kućama vrši uglavnom putem solarnih panela.
Pasivne kuće smanjenim utroškom energije već kroz osam godina vraćaju početna ulaganja, a nakon toga ušteda koja se ostvaruje može se posmatrati i kao dodatna zarada.
RSS