
Pod zelenim površinama podrazumevamo travnjake, parkove, šume, pa i fudbalske terene. Sve one čine urbanu sredinu zdravijom i prijatnijom za život, zbog čega su od izuzetnog značaja.
Zelene površine su u stvari svi oni ‘’divlji’’ delovi grada koji žive i konstantno teže haosu, pa ih je potrebno uređivati i održavati tokom cele godine.
U nastavku teksta možete saznati šta sve podrazumeva održavanje biljaka u ovim gradskim oazama mira i svežeg vazduha.
Održavanje drveća u parkovima i šumama
U parkovima su mnoga stabla stara preko 50 godina, a to jedino pravilno dugogodišnje tretiranje može obezbediti.
Pravilno i redovno orezivanje je jedna od ključnih mera za dug život drveta. Poboljšava strukturu krošnje, dok ujedno uklanja stare i osušene grane koje smetaju. Drvo se strožije orezuje kada nema lista, dok se leti uklanjaju samo osušene grančice. Od usitnjenih grana se može praviti đubrivo gde pomažu alati koji drobe drvo, tako što usitne grane do sitnih komadića koji se kasnije posipaju po zemljištu i čine ga rastresitijim.
U prirodi đubrenje vrše prirodni otpaci, kao što su osušene i ispucale grane, opalo lišće i plodovi. Međutim, u parkovima ljudi sakupljaju opalo lišće, pa je potrebno ‘’veštački’’ pođubriti zemljište oko drveta. To se može postići mineralnim ili raznovrsnim prirodnim vrstama đubriva.
Kako nama, tako je i drveću je potreban redovni godišnji pregled. Poželjno je da se što češće proverava zdravlje drveća, kako bi se na vreme uočili znakovi štetočina ili bolesti.
Navodnjavanje se retko vrši kada je veliko drveće u pitanju, jer ono ima dubok koren i najčešće samo uspe da pronađe vodu u zemljištu. Takođe, bitno je da zasadimo drveće koje je pogodno za klimu u kojoj se nalazi, tako da je prilagođeno količini padavina i broju sunčanih dana.
Održavanje travnjaka u toku godine
Uklanjanje korova je posao kome nema kraja. Jednostavno je neizbežno da se uvek nađe po neki sitni korovčić u našem travnjaku, i to je u redu. Bitno je samo ne zapuštati travnjak i ne dozvoliti korovu da se širi. Redovno čupajte korov, jer ga košenje, kao i travu, samo podstiče da još više raste.
Postoji uvek i opcija korišćenja herbicida, ali se ona ne preporučuje na travnjacima gde se igraju mala deca. Međutim, održavanje javnih zelenih površina je pod kontrolom gradskog zelenila, koje brine o bezbednosti mera koje se sprovode.
Ukoliko je kvalitet zemlje opao, a zemlja postala previše tvrda i zbijena, treba iskopati rupu 30×30 cm, dubine 10-15 cm i proveriti da li je koren trave dovoljno razvijen. Ako nije duži od 5-6 cm, trebalo bi obaviti podrivanje, odnosno rastresanje i aeraciju zemljišta, uz dođubrivanje. Dva dana pre podrivanja treba dobro navodnjavati travnjak.
Travnjak se seje u rano proleće ili ranu jesen, posipanjem semena po travnjaku, za šta možete koristiti rasipač semena. Nakon rasipanja semena, travnjak treba zalivati kako bi se seme što bolje primilo.
Košenje kao jedna od najzahtevnijih mera
Košenje predstavlja najzahtevniju aktivnost koju je potrebno sprovoditi na travnjaku, jer se obavlja nekoliko puta, najčešće 3-4 puta u toku godine i sa sobom povlači još nekoliko obimnih poslova.
Važno je da se trava ne kosi do zemlje, već da se ostavi 5-6 cm visine, kako bi preostali deo zaklanjao seme ambrozije i drugih korova i sprečavao ih da proklijaju.
Poželjno je menjati smer košenja, svaki put za po 45-90 stepeni, u odnosu na prethodni put, kako bi se umanjilo sabijanje tla, a i potpomogao uspravan rast trave.
Nakon košenja uvek je dobro pokupiti otkos, kako truljenje trave ne bi smetalo travnjaku da se normalno razvija. Grabuljanje i eventualno baliranje otkosa su poslovi koje je na velikim travnjacima potrebno dobro organizovati i izvršiti u što kraćem roku.
Kako se zimi održava travnjak?
Bitno je da travnjak ne ulazi u zimu previše zapušten, kako se trava ne bi savijala i pravila prekrivač. Dakle, treba je još jednom pokositi, ali samo ako su vremenski uslovi još uvek blagi. Pri skupljanju otkosa, pokupiće se i opalo lišće, što nije toliko dobro, jer mu uskraćujemo prirodno đubrivo, ali ipak nanosi manje štete travnjaku.
Zimi je važno da se gaženje travnjaka svede na minimum i što više koristi staza predviđena za prolaz.
U rano proleće, treba obratiti pažnju najviše na korov, koji može vrlo brzo da bukne i da postane dominantan na travnjaku, a onda možemo imati problema. Ukoliko je potrebno, može se iskoristiti neko od selektivnih sredstava za uništavanje korova.
Važno je napomenuti da su plastika i metal u zemljištu izuzetno nepovoljni za rast drveća, a naročito trave.
RSS