Iznad bistre i studene reke nedaleko od Ibarske klisure, na prekrasnom, skrovitom mestu, uzdiže se jedan od bisera među zadužbinama – manastir Studenica, koji sa okolnim pejzažom čini harmoničnu celinu koja odiše duhovnošću, mirom, neprolaznom lepotom, skladom…
Najpoznatija zadužbina Stefana Nemanje, sagrađena je u XII veku. Tačnije, u devetoj deceniji XII veka, počela je izgradnja Bogorodičine crkve, koju je Veliki župan namenio sebi za grobnicu. Konake je nastanio monasima, da bi se kasnije i sam zamonašio. Posle odlaska u Hilandar, brigu oko dalje izgradnje prepustio je svom sinu Stefanu Prvovenčanom.
O podizanju Studenice, Sveti Sava u biografiji svog oca, u delu koji se odnosi na izgradnju manastira, govori o tome kako je ovo mesto izgledalo kao pusto loviše i da se baš to dopalo Stefanu Nemanji. Krajolik je bio presudan u donošenje odluke o mestu podizanja manastira.
Sa propašću srpske države, završava se blistavi period studeničke istorije, koja doživljava sudbinu ostalih manastira, crkava i drugih građevina koje su bile izložene na milost i nemilost Osmanlijskim porobljivačima. Delile su, jednostavno rečeno, sudbinu naroda.
O povoljnijim prilikama za Studenicu, moglo bi se govoriti tek nakon obnove Pećke Patrijaršije, jer je prva, veća restauracija urađena 1569. da bi, već, krajem XVII veka manastir više puta bio izložen napadima i pljačkama. Nekada je manastirski kompleks činilo četrnaest crkava, od kojih su očuvane tri: Bogorodičina crkva, crkva Svetog Marka i Kraljeva crkva odnosno, crkva Svetog Joakima i Ane, a između druge dve pomenute, nalaze se temlji manje, jednobrodne crkve posvećene Svetom Jovanu. Arheolozi su tokom svojih istraživanja, naišli na mnogobrojne ostatke što građevina, što predmeta od kojih su svi imali određenu namenu, najčešće bogoslužbenu. Bogorodičina crkva, koja zauzima centralno mesto u studeničkom arhitektonskom kompleksu, je jednobrodna crkva sa kupolom, na čijem zapadnom kraju je kralj Radoslav, unuk Stefana Nemanje, dozidao veliku pripratu, a fasada je specifična jer je izgrađena od belih blokova. Mešavina romaničkog i vizantijskog stila koja odlikuje ovu građevinu, dovela je do stvaranja tzv. raške škole, kao posebnog pravca u arhitekturi.
Kraljeva crkva, sagrađena je od kamena i tufa, zadužbina kralja Milutina, iz 1314.godine, u obliku je krsta sa oktogonalnom kupolom.
Društvo
Studenica – biser među zadužbinama
Društvo
RSS