Jedan od zadataka za upravnike zgrada jeste da osiguraju mir i sigurnost svojim stanarima pored svih drugih obaveza koje imaju. Samo neki od načina za to su blagovremeno ažuriranje spiskova stanara (posebno tamo gde se stanovi izdaju), funkcionalan i savremen interfon, ulazna vrata zgrade koja se zaključavaju i tome slično.
Osiguranje dodatne bezbednosti i sigurnosti moguće je sprovesti putem instalacije video nadzora. Ovaj deo finansira se iz investicionog fonda zgrade, tj. onog dela računa koji se vodi kao investiciono upravljanje i potrebna je dvotrećinska većina glasova za pokretanje tog procesa.
PRAVNI STATUS
Prvi problem koji se kod nas ispoljava kao takav upravo se tiče privatnosti. Pitanje video nadzora u zgrada ne uređuje niti jedan zakon koji postoji u našoj zemlji. A jedino što se dovodi u vezu sa instalacijom ovog sistema i pravom na privatnost upravo se odnosi na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Ono što nam je poznato ipak jeste činjenica da je postavljanje kamere na svakom spratu zabranjeno.
Dakle, da bi se uopšte pristupilo instalaciji video nadzora u zgradi potrebno je imati pismenu saglanosti većine stanara (2/3). Uz to potrebno je na vidnom mestu istaknuti obaveštenje o postojanju kamera ali i kontakt podatke o licu kojem se stanari mogu obratiti u slučaju potrebe za snimcima. Rukovanje dobijenim podacima mora se sprovoditi odgovorno i oprezno kako bi se ispoštovale odredbe Zakona o zaštiti podataka ličnosti.
Ugradnja i održavanje posao je profesionalnih firmi koje su licencirane za vršenje poslova montaže, puštanje u rad i održavanje sistema tehničke zaštite.
JASNO DEFINISANJE RAZLOGA UVOĐENJA I MESTA NA KOJIMA ĆE BITI POSTAVLJENE KAMERE
Kao što je već ranije navedeno glavni razlog za uvođenje ovog sistema treba da bude povećanje osećaja sigurnosti i bezbednosti svih stanara, ali treba da budu definisanti i razlozi za obradu podataka koje oni skupljaju. To su na primer bezbednost ljudi ili možda zaštita lične imovine, kao i u svrhu poboljšanja funkcionisanja zgrade.
Svrhu korišćenja ovakvog vida sistema zaštite definisao je Zakon o privatnom obezbeđenju.
Kod postavljanja video nadzora treba voditi računa da vizuleni ugao bude takav da ne snima veći prostor od onog koji je neophodan za ostvarenje svrhe obrade dobijenih podataka. To znači da će biti dozvoljeno snimanje ulaza u zajedničke prostorije i ulaza u zgradu, ali ne i nadzor u tim prostorijama. Isto važi za liftove.
Da ponovimo, video nadzor na svakom spratu, ne bi bio dozvoljen.
Dostupni podaci govore o značajnoj preventivnoj ulozi koju ima video nadzor i koja je uočena na većini mesta gde je instalirana. To znači da je broj krađa znatno smanjen samom činjenicom da postoji kamera i da postoji obaveštenje na ulaznim vratima o tome. S druge strane u slučaju da se desi da je nekom od stanara bila ugrožena bezbednosti ili da se desila provala i krađa snimci su dostupni i do 30 dana i stanar ih može preuzeti od ovlašćenog lica.
UŽIVO PRAĆENJE SNIMAKA OD STRANE STANARA
Opcija uživo praćenja snimaka od strane stanara i ovlašćenih lica u realnom vremenu i pristup snimcima iz sistema video nadzora u stambenim zgradama moguć je putem raznih aplikacija, preko kablovske televizije ili na neki sličan način. Međutim, to ne bi trebalo da bude dopušteno jer prelazi onu granicu dozvoljenog i zadire duboko u privatnost svakog građanina. Tu postoji veoma visok rizik od zolupotrebe, odnosno nekontrolisane i neovlašćene upotrebe.
KOJE SU POSLEDICE ZLOUPOTREBE?
S ozbirom da se radi o ličnim podacima građana oni koji smatraju da im je pravo na privatnost u ovom smislu ugroženo mogu se obratiti Povereniku za zaštitu podataka o ličnosti pritužbom. Oni će pokrenuti postupak i ukoliko se utvrdi da je došlo do povrede prava izriču se korektivne mere kako bi se funkcionisanje stambene zajednice uskladilo sa propisima.
RSS