03.07.2022. / 15:00
DUBROVNIK – Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je da u 2022. godini očekuje stopu privrednog rasta od preko pet odsto, što je znatno više od trenutnih prognoza, dok bi mogući prestanak isporuke gasa mogao dovesti do recesije u 2023. godini.
Vujčić je podsjetio kako je stopa rasta u Hrvatskoj u prvom kvartalu iznosila sedam odsto, a u drugom kvartalu bi mogla biti i veća.
“U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu pa možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do 40 odsto. Dakle tri kvartala će biti vrlo dobra, a u četvrtom se može očekivati usporavanje privrednog rasta”, rekao je Vujčić na otvaranju 28. ekonomske konferencije HNB-a.
Najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već stanje na tržištu energenata. Moguće je da će prestati isporuka gasa, što bi u 2023. godini moglo dovesti do recesije. Vujčić je istakao kako je HNB do sredine godine očekivao daljnje ubrzanje stope inflacije, dok se za 2022. godinu očekuje stopa inflacije blizu 10 odsto.
“Naša inflacija, ali i u drugim zemljama, prvenstveno je posljedica rasta energije i hrane. Cijena energije ovisi u znatnoj mjeri o ratu u Ukrajini, premda je počela rasti i prije toga pa je rat samo dodatni razlog za rast. Dok je stanje takvo teško je očekivati smirivanje rasta cijena energije, iako će se bazni efekt promijeniti“, kaže guverner HNB-a.
Poručio je da je u interesu Hrvatske preći na evro uz najmanji uticaj na cijene, a zbog visoke stope inflacije učinak će biti marginalan.
“Ne treba se zbog toga brinuti. Veći razlog za zabrinutost je rast cijena energije i hrane zbog drugih razloga. Već sad je pozitivan učinak u najavi promjene rejtinga te na financijskom tržištu, jer Hrvatska u ovom trenutku ima niže troškove financiranja i zaduživanja, nego da ne ulazi u eurozonu. Tržišta su to ugradila u kamatne stope. U zemljama EU koje ne ulaze u evrozonu kamatne stope su znatno više nego u Hrvatskoj”, rekao je Vujčić.
Dug period niskih pa i negativnih kamatnih stopa Evropske centralne banke prouzrokovao je ‘selidbu’ novca u nekretninski sektor, što je doprinijelo rastu cijena nekretnina.
“Veliki dio tog rasta ne dolazi iz kupovine finansirane kreditiranjem. Oko 50 odsto svih transakcija je bez kredita pa nema tolikog rizika za stabilnost bankarskog sistema. Rast cijena uzrokuje da su nekretnine manje priuštive mladima i onima koji prvi put kupuju. Rast kamata smanjiće pritisak na tržište nekretnina”, izjavio je Vujčić. Hina
Tagovi: hrvatskaprivredni rast
RSS