26.11.2021. / 11:10
BANJALUKA – Ministarstvo privrede i preduzetništva u Vladi Republike Srpske nije uvažilo sugestije Koalicije za razvoj socijalnog preduzetništva date na zakon o društvenom preduzetništvu, a koji je razmatran na sjednici Narodne skupštine RS.
Iz ove Koalicije, koju čini neformalna mreža stručnjaka, udruženja i socijalnih preduzeća, prve ovog tipa u BiH, saopšteno je da su u ranijem periodu, u više navrata, komentare na predloženi zakon dostavili u Vladu, ali isti nisu prihvaćeni.
„Aktivno smo inicirali konkretne mjere podrške razvoju društvenih preduzeća, ali su takve mjere izostale. U isto vrijeme, broj društvenih preduzeća u Republici Srpskoj se smanjuje, a poslovanje socijalnih/društvenih preduzeća prate brojne poteškoće. Ukoliko se ne usvoje adekvatne mjere podrške, upitan je i opstanak i razvoj ovog sektora“, upozorava koordinatorica Koalicije Anita Šimundža.
Dodala je da su komentare na Nacrt zakona o društvenom preduzetništvu dostavili i nadležnim skupštinskim odborima i narodnim poslanicima u junu ove godine.
„Aktivno smo učestovovali na javnim raspravama povodom Nacrta zakona, te ponovno uputili komentare Ministarstvu privrede i preduzetništva, nakon čega su dostavili odgovor da komentari nisu uvaženi, jer su utvrdili da „nisu u skladu sa osnovnim ciljem i misijom samog zakona“. Razočarani smo ovakvim odgovorom, ali i iznenađeni, jer se kroz dosadašnju praksu nismo susreli sa pojmom „misija zakona“, imajući u vidu da je poznato da se misija odnosi na preduzeća i organizacije“, ističe Šimundža.
Dodaje da tokom javnih rasprava nije postojala spremnost Ministarstva da uvaži komentare, iako su isti dobili podršku većeg broja organizacija civilnog društva širom Srpske, među kojima su i savezi i druge koalicije.
„Sramno je da nisu usvojeni konstruktivni prijedlozi stručnjaka i aktivista civilnog sektora sa dugogodišnjim iskustvima u predmetnoj oblasti u trenutku kada se društvena preduzeća suočavaju sa nizom problema u poslovanju zbog čega je upitan opstanak ovog sektora”, poručuju iz Koalicije.
Mišljenja su da Prijedlog zakona karakteriše niz nedostataka zbog kojih nije moguće očekivati da ovaj sektor zaživi i razvija se, prije svega, jer ne omogućava jasnu ni kvalitetnu povezanost sa postojećim zakonima, niti konkretne oblike podrške koje društvena preduzeća mogu ostvariti.
„Cilj zakona je preširoko i neadekvatno formulisan, definicije društvenog preduzetništva i društvenog preduzeća su nepotpune. Prijedlogom zakona nije precizirano ko će i na koji način urediti određena pitanja koja se bliže odnose na poslovanje svake od formi u kojoj bi mogla poslovati društvena preduzeća. Već sada je izvjesno da će se postojeća društvena preduzeća suočiti sa nizom nedoumica u vezi sa primjenom zakona, te da prijedlog zakona nije stimulativan za ove subjekte“, navodi Šimundža.
Problematičan je, dodaje, sam koncept zakona, koji odudara od okvira zakonskih rješenja u zemljama Evropske unije.
„Prijedlogom zakona se društveno preduzetništvo ograničava na djelatnost koja se zasniva na tržišnim principima, dok je opštepoznato da se društveno preduzetništvo može provoditi u privrednim i neprivrednim djelatnostima. To znači da društveno preduzetništvo obuhvata tržišni i netržišni podsektor“, naglašava ona.
Dodaje da Prijedlogom zakona nisu definisani konkretni podsticaji ili drugi vidovi podrške novim društvenim preduzećima i drugim subjektima društvenog preduzetništva.
„Procenat dobiti koji je predviđen za reinvestiranje u slučaju kada društvena preduzeća posluju u formi privrednih društava i i zadruga nije u skladu sa principima društvenog preduzetništva i praksom u zemljama EU i svijetu. To potvrđuju i primjeri iz zemlja iz regiona i EU“, istakla je ona.
Dodaje da je sve naprijed navedeno poznato onima koji se ozbiljno i posvećeno bave razvojem socijalnog preduzetništva, te da se do tih informacija može doći jednostavnim pretraživanjem putem Google pretraživača.
Obzirom da prijedlozi za unapređenje nacrta, potom i prijedloga zakona, nisu usvojeni, organizacije civilnog društva širom Republike Srpske, ponovo su se udružile i uputile dopise sa komentarima na Prijedlog zakona prema nadležnim skupštinskim tijelima i narodnim poslanicima.
„Zgroženi smo činjenicom da je u završnoj riječi pomoćnik ministra privrede i preduzetništva RS koristio pojmove „nevladine institucije“ i „status društvenog preduzetništva“. Svi koji podrže prijedlog zakona u obliku koji je razmatran na sjednici, doprinose produbljivanju teškog stanja u ovom sektoru“, zaključila je Šimundža.
Tagovi: društveno preduzetništvoivana šimundža
RSS