Gubitak za nacionalni budžet
Na sednici Upravnog odbora Zadružnog saveza Vojvodine, održanoj u Novom Sadu, razmatrala se aktuelna situacija u poljoprivredi u pogledu stanja jesenjih useva, prolećne setve i najavljenih mera u vezi moguće zabrane izvoza pšenice, brašna, kukuruza i jestivog ulja.
Upravni odbor Saveza doneo je sledeće zaključke i predloge:
- Upravni odbor Zadružnog saveza Vojvodine se protivi uvođenju najavljenih mera zabrane izvoza pšenice, brašna, kukuruza i jestivog ulja, smatrajući da ne postoji ekonomska opravdanost uvođenja zabrane izvoza ni kod jednog od navedenih proizvoda.
- Predlaže se da se umesto zabrane izvoza, sagledaju bilansi domaće proizvodnje, stanja na zalihama i očekivanog roda pšenice, kukuruza i suncokreta u tekućoj godini, te da se u slučaju postojanja rizika od nedostatka bilo kojeg od navedenih proizvoda u smislu obezbeđenja nacionalne prehrambene sigurnosti, preko Republičke direkcije za robne rezerve otkupi potrebna količina proizvoda na domaćem tržištu po aktuelnim tržišnim cenama. U skladu sa navedenim, predlaže se da umesto zabrane izvoza, država iskoristi druge instrumente — otkup preko Republičke direkcije za robne rezerve – čija delatnost inače i treba da posluži toj svrsi.
- Takođe se predlaže da umesto zabrane izvoza, država razmotri mogućnost ograničenja uvoza pojedinih proizvoda, a prvenstveno mesa i drugih proizvoda koji doprinose propasti domaće stočarske proizvodnje, koja se i pre aktuelne krize nalazila na silaznoj putanji više godina.
Navedeni zahtevi i predlozi urgentno su dostavljeni Vladi Republike Srbije, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede i Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija.
U obrazloženju navedenih zahteva i predloga istaknuto je da protivljenje uvođenju mera zabrane izvoza pšenice, brašna, kukuruza i jestivog ulja, proističe iz toga što ne postoji ekonomska opravdanost za zabranu izvoza u situaciji kada svih navedenih proizvoda iz domaće proizvodnje ima dovoljno i za domaću potrošnju, i za dodatne zalihe, i za izvoz. Posebno se ističe da bi domaći poljoprivredni proizvođači i zemljoradničke zadruge najviše bili oštećeni planiranom zabranom izvoza, jer bi ona uslovila pad cena strateških poljoprivrednih proizvoda – koji su prethodne godine dostigli visoke tržišne cene, ali je zarada od njih potrošena na ovogodišnju setvu koja je višestruko poskupela (usled poznatog enormnog poskupljenja mineralnih đubriva, kao i rasta cena goriva i svih repromaterijala).
Pored umanjenja aktuelnih tržišnih cena, zabrana izvoza može da utiče na umanjenje i budućih cena poljoprivrednih proizvoda iz ovogodišnje žetve i berbe, što može dovesti do toga da cene proizvoda ne pokriju troškove ovogodišnje proizvodnje, a što bi dovelo do velikih gubitaka kod poljoprivrednih proizvođača i zemljoradničkih zadruga.
U Republici Srbiji 2021. godine proizvedeno je oko 3,5 miliona tona pšenice, a do februara 2022. godine izvezeno je 681.459 tona pšenice, što znači da na domaćem tržištu i dalje ima oko 1,8 miliona tona pšenice, što je više nego dovoljno za sačinjavanje rezervi bez ograničenja izvoza. Više od polovine godišnjeg roda kukuruza kao tržišni višak odlazi u izvoz, pri čemu kukuruz predstavlja jedan od najznačajnijih izvoznih proizvoda Srbije.
Za potrebe obezbeđenja dodatnih zaliha svih strateških proizvoda, a naročito u periodima većih neizvesnosti na tržištu, postoji Republička direkcija za robne rezerve preko koje je potrebno obezbediti zalihe roba ukoliko se proceni da postoji potreba za dodatnim rezervama. Cena koja bi se na ovaj način platila preko Direkcije, bila bi mnogo manja od potencijalne štete koju bi zabrana izvoza imala za poljoprivredne proizvođače i državni budžet.
Pored štete koju bi pretrpeli domaći poljoprivredni proizvođači i zadruge u slučaju zabrane izvoza, i nacionalni budžet bi pretrpeo gubitak deviznog priliva od izvoza poljoprivrednih proizvoda čija zabrana izvoza se planira – a koji i dalje čine osnovu izvoza u poljoprivredi Srbije.
Predlog koji je dat u vezi sa potencijalnim ograničenjem uvoza mesa i drugih proizvoda koji dodatno dovode domaće stočare u nezavidan položaj, pa čak vode i do odustajanja od proizvodnje, u trenutnim uslovima privređivanja bi pomogao obezbeđenju nacionalne prehrambene sigurnosti — koje nema bez domaće proizvodnje .
Navedeni predlozi u interesu su poljoprivrednih proizvođača i zemljoradničkih zadruga, ali i u interesu potrošača i države – jer obezbeđuju nacionalnu prehrambenu sigurnost i sigurne devizne prilive od izvoza poljoprivrednih proizvoda u budżet Republike Srbije, bez ugrožavanja opstanka poljoprivrednika i zadruga na tržištu.
KLUB 100 PLUS: Predlaže rešenja za loše stanje u poljoprivredi
Udruženje poljoprivrednika Klub 100P plus saopštilo je da je izuzetno zabrinuto stanjem u poljoprivredi u Srbiji i da predlaže sledeće:
- da država hitno smanji akcizu na gorivo i da to učini još u mandatu tehničke vlade, a obavezno kada se izabere nova vlada;
- da svi poljoprivrednici dobiju mogućnost da nabave gorivo za sve poljoprivredne površine upisane u Registar poljoprivrednih proizvođača po tako smanjenoj ceni;
- da se podele poljoprivredna gazdinstava (PG) na profesionalna i ostala;
- da se omogući da profesionalna gazdinstva dobiju veće subvencije, naročito za investicije;
- da se što pre sprovede reforma penzionog sistema za poljoprivrednike;
- da se pronađe rešenje za pomoć stočarima koji su u nezavidnoj situaciji;
- da se sačini model za povećano oporezivanje prilikom kupovine poljoprivrednog zemljišta za one koji se ne bave poljoprivredom (neprofesionalna gazdinstva).
U sadašnjoj kriznoj situaciji se, usled globalnih promena u svetu, događaju velike promene na svetskim tržištima, ukazuje ovo udruženje. „Promene sa dalekosežnim posledicama preslikavaju se i na Srbiju. Cene osnovnih inputa u poljoprivredi brzo rastu i može se reći da su dostigle istorijski maksimum. Tu prvenstveno mislimo na cenu energenata i mineralnih đubriva. Povećanje cene gasa, koje ima značajnu i veliku ulogu u strukturi proizvodnje mineralnih đubriva, će neminovno dovesti do smanjenja njihove upotrebe. Znamo da visoke prinose nije moguće dostići i održavati bez upotrebe kvalitetnih inputa. Cena mineralnih đubriva i cena goriva u strukturi proizvodnje ratarskih kultura čine i do 35% ukupnih troškova“, navodi se u saopštenju.
Kao poseban problem i prepreka intenziviranju srpske poljoprivredne proizvodnje izdvaja se to što su posedi farmera mali i na njima ekonomski nije isplativo povećano ulaganje u proizvodnju. Stabilno tržište obezbeđuju veliki robni proizvođači.
„Smatramo da mere koje je preduzela vlada, kako bi bar delimično zaštitila građane od poskupljenja, odnosno ograničila cene osnovnih namirnica, a pre desetak dana zamrzla i cene goriva, dugoročno neće doneti boljitak. Situaciju na tržištu poljoprivrednih proizvoda neće umiriti ni trenutno visoke cene poljoprivrednih proizvoda (pšenica, kukuruz, soja, suncokret…), koje prate porast cena inputa, jer je gotovo 85 odsto poljoprivrednika svoje proizvode prodalo tokom jeseni. Do prve žetve i realizacije proizvoda je gotovo još pet meseci i taj period treba premostiti“, ukazuje Klub 100P plus.
Kako će izgledati proizvodnja u stočarstvu po trenutnoj visokoj ceni kukuruza, ili proizvodnja u voćarstvu kada proizvođači još imaju zalihe gotovih proizvoda koje iz objektivnih razloga ne mogu da izvezu na strana tržišta, ili u povrtarskoj proizvodnji gde je potrošnja goriva po hektaru daleko veća nego u klasičnoj konvencionalnoj ratarskoj proizvodnji? Poremećaji koji će se desiti na tržištu (očekuje se porast cena poljoprivrednih proizvoda) imaće značajnu socijalnu notu i najviše će pogoditi manje imućne slojeve društva, upozorava udruženje. (B.G.)
Autor Branislav Gulan
RSS